U tišini dana kada je, prema hrišćanskom verovanju, Isus Hristos razapet, pravoslavni vernici širom sveta ulaze u najdublji period žalosti – Veliki petak. Ovaj dan ne predstavlja samo najznačajniji trenutak Uskršnjeg posta, već i njegov najstroži momenat. Crkvena zvona se ne oglašavaju, liturgije se ne služe, a sve se svodi na molitvu, tišinu i povlačenje u duhovni mir. Radost, pesma i veselje – na ovaj dan potpuno izostaju.
Narodni običaji i zabrane
Prema narodnom verovanju, na Veliki petak ne započinju se novi poslovi, ne pletu se kose, ne svira se muzika, niti se pripremaju jela s uljem. Ne mesi se hleb, ne sipa se vino. Iako mnogi veruju da postupaju ispravno, baš tada se – često iz neznanja – prave najčešće greške.
Post na vodi – značenje i pravila
Na Veliki petak post se strogo pojačava – jede se isključivo hrana pripremljena na vodi. To znači bez ulja, ribe, vina i industrijskih proizvoda koji u sebi kriju sastojke poput želatina ili margarina. Dozvoljene su namirnice poput barenog povrća, kuvanog pirinča, svežeg ili sušenog voća, starog hleba i meda. Neki sveštenici čak savetuju izbegavanje soli, u simboličnom znaku izbegavanja "soljenja Hristovih rana".
Greške koje vernici često prave
Mnogi iz dobre namere pripremaju riblju čorbu, salate sa uljem, krekere, posne napolitanke, ratluk i žele bombone – ne znajući da te namirnice sadrže ulje, margarin ili želatin. Zato se preporučuje da se na ovaj dan strogo proveri svaki sastojak.
Zanimljivo je i tradicionalno pravilo koje kaže da se na Veliki petak jede rukama – bez upotrebe noža i viljuške – kao znak poniznosti i poštovanja.
Ko ne mora strogo da posti?
Crkva pokazuje razumevanje prema onima koji nisu u mogućnosti da izdrže strog post. Deca, trudnice, starije osobe i bolesni su izuzeti. Ipak, čak i za njih se preporučuje duhovno uzdržanje i unutrašnje smirenje.
Jer post u pravoslavlju nije samo odricanje od hrane – to je prilika za duhovno čišćenje. Poziv da se udaljimo od svega što nas odvaja od ljubavi, praštanja i istinskog saosećanja.
