Kada češalj za kosu dotraje, obično ga bez razmišljanja bacimo u kantu. Međutim, malo ko zna da baš taj stari češalj može odlično da posluži u bašti, naročito sada, kada biljke treba pripremiti za hladne dane. Jedan jednostavan način njegove upotrebe može vam pomoći da sredite ukrasne trave i istovremeno obezbedite prirodnu zaštitu od mraza.
Iako je novembar, poslovi u bašti još nisu završeni. Naprotiv, sada je pravo vreme da zaštitite osetljivije biljke i pripremite ih za zimu.
Iš Kamran, poznat na društvenim mrežama kao Gardening with Ish, pokazao je svojim pratiocima kako običan češalj za kosu može da bude koristan za negu ukrasnih trava.
„Jedna od najneobičnijih stvari koje imam u bašti jeste češalj, ali on mojim biljkama pomaže više nego što biste očekivali“, objasnio je.
Kako se koristi češalj u bašti?
Kamran je kao primer pokazao ukrasnu travu iz roda Stipa, čije se tanke vlati vremenom zapetljaju, dok se između njih zadržavaju osušeni delovi biljke.
Umesto da travu seče ili čupa, jednostavno je nekoliko puta provukao češalj kroz nju.
Tako je razdvojio vlati, uklonio suve delove i omogućio biljci da izgleda urednije i prirodnije.
„Dovoljno je da nekoliko puta prođete češljem kroz travu i odmah ćete videti razliku. Biljka izgleda mnogo lepše, a sva osušena trava ostaje u češlju“, objasnio je.
Međutim, tu nije kraj.
Osušenu travu nemojte bacati
Sve suve vlati koje je prikupio češljem Kamran je protrljavao između dlanova, sve dok nije dobio mekanu prostirku od biljnog materijala.
Zatim ju je rasporedio oko osnove biljke.
Prema njegovim rečima, takav prirodni sloj može da posluži kao dodatna izolacija tokom hladnijih dana i da pomogne u zaštiti korena od mraza.
Važno je, ipak, da suva trava bude raspoređena rastresito, a ne nabijena uz samu biljku, kako se ne bi zadržavala prekomerna vlaga i izazvalo truljenje.
Na ovaj način jednim poslom postižete dve stvari: sređujete ukrasnu travu i koristite uklonjene suve delove za zaštitu biljke tokom zime.
Šta još treba uraditi u bašti tokom novembra?
Novembar je idealan za sadnju lala. Lukovice se mogu saditi u cvetne leje ili saksije, na dubinu približno tri puta veću od njihove visine, sa šiljatim vrhom okrenutim nagore.
Sada je dobro vreme i za uklanjanje osušenih stabljika višegodišnjih biljaka. Ipak, nemojte sve seći. Biljke poput ehinaceje i seduma mogu ostati u bašti tokom zime, jer njihove semene glavice predstavljaju hranu za ptice.
Beli luk, crni luk i ljutika takođe mogu da prezime u zemlji.
Kada biljke uđu u fazu mirovanja, može se početi sa odgovarajućom zimskom rezidbom jabuka i krušaka, dok se jesenje sorte malina orezuju u skladu sa načinom gajenja.
Ako trava još raste, možete je poslednji put blago pokositi, ali kosilicu podesite tako da ne seče prenisko.
Ne zaboravite ni opalo lišće. Redovno ga uklanjajte sa travnjaka i staza, jer debeo sloj mokrog lišća može da uguši travu i doprinese razvoju gljivičnih bolesti.
A stari češalj? Sledeći put kada pomislite da ga bacite, sačuvajte ga za baštu. Možda će vam baš on pomoći da ukrasne trave lakše pripremite za zimu.
Komentari (0)