Suncokretovo ulje nalazi se gotovo u svakoj kuhinji. Na njemu pržimo meso, krompir, jaja, a često ga koristimo i za pripremu drugih jela. Međutim, nije svejedno koliko dugo ga zagrevamo i na kojoj temperaturi. Pri jakom i dugotrajnom prženju u ulju mogu nastati jedinjenja koja nisu poželjna za naše zdravlje.
Suncokretovo ulje je pristupačno, lako dostupno i mnogi ga koriste godinama, ne razmišljajući o tome kako se ponaša na visokim temperaturama. Iako je reč o biljnom ulju koje sadrži korisne nezasićene masne kiseline i vitamin E, njegov sastav utiče na to koliko je otporno na zagrevanje.
Zašto treba biti oprezan sa suncokretovim uljem?
Klasično suncokretovo ulje sadrži dosta polinezasićenih masnih kiselina, posebno linolne kiseline. One imaju važnu ulogu u ishrani, ali su osetljivije na oksidaciju tokom dugotrajnog zagrevanja.
Kada se ulje dugo drži na visokoj temperaturi, naročito ako se više puta koristi za prženje, dolazi do njegovog razlaganja i stvaranja različitih jedinjenja, među kojima su i aldehidi.
Pojedini aldehidi izazivaju zabrinutost zbog mogućeg štetnog delovanja na zdravlje, a istraživanja pokazuju da njihova količina zavisi od vrste ulja, temperature i trajanja prženja.
To, međutim, ne znači da suncokretovo ulje postaje otrov čim ga sipate u zagrejan tiganj. Kratko prženje i višesatno zagrevanje istog ulja nisu isto.
Koje ulje je bolji izbor za prženje?
Za pripremu hrane na višim temperaturama prednost mogu imati ulja bogatija mononezasićenim masnim kiselinama, koja su stabilnija pri zagrevanju.
Među dobrim izborima su ulje uljane repice, maslinovo ulje i posebno suncokretovo ulje sa visokim sadržajem oleinske kiseline.
Ova posebna vrsta suncokretovog ulja otpornija je na oksidaciju od klasičnog, pa je pogodnija za duže prženje.
I maslinovo ulje može da se koristi za termičku obradu hrane. Rafinisano maslinovo ulje pogodno je za više temperature, dok se kvalitetno ekstra devičansko maslinovo ulje takođe može koristiti za uobičajeno kuvanje i prženje, uz odgovarajuću kontrolu temperature.
Koja ulja je bolje koristiti bez zagrevanja?
Ulja bogata polinezasićenim masnim kiselinama, posebno ona hladno ceđena i nerafinisana, često je bolje koristiti za salate, prelive i gotova jela.
Među njima su ulje od semenki bundeve, kao i pojedina nerafinisana ulja od semenki grožđa, kukuruza, soje i susama.
Ipak, njihova pogodnost za prženje zavisi od sastava i načina prerade, pa se ne može reći da su sve ove vrste ulja potpuno nepogodne za zagrevanje.
Najveća greška je kada isto ulje koristite više puta
Bez obzira na to koje ulje birate, važno je da ga ne pregrevate i da ga ne koristite iznova.
Ako ulje počne da dimi, to je znak da je temperatura previsoka i da dolazi do njegovog razlaganja.
Takođe, ulje koje je promenilo boju, dobilo neprijatan miris ili se u njemu nakupilo mnogo ostataka hrane ne treba ponovo koristiti.
Najjednostavnije pravilo je da hranu pržite što kraće, na odgovarajućoj temperaturi i u svežem ulju. Tako ćete smanjiti stvaranje nepoželjnih jedinjenja, bez potrebe da potpuno izbacite suncokretovo ulje iz kuhinje.
Komentari (0)