Hladniji dani tek stižu, prozori će sve češće biti zatvoreni, a bojleri i sistemi za grejanje ponovo rade punom snagom. Upravo tada raste i rizik od ugljen-monoksida, gasa koji ne možemo ni da vidimo ni da namirišemo. Posebnu pažnju treba da obrate domaćinstva koja imaju stariji atmosferski gasni bojler, naročito ako u istom prostoru rade kuhinjski aspirator ili jak ventilator.

U mnogim stanovima postoji prizor o kojem niko posebno ne razmišlja: ručak se kuva, aspirator radi punom snagom, prozori su zatvoreni jer je napolju hladno, a u kupatilu ili kuhinji uključen je gasni bojler. Sve deluje sasvim normalno.

Međutim, upravo ta kombinacija kod određenih starijih gasnih bojlera može da napravi problem koji se ne vidi i ne čuje.

Gradska plinara Zagreb ovih dana upozorila je građane da kuhinjski aspirator ne bi trebalo istovremeno da radi sa atmosferskim gasnim bojlerom ako nisu obezbeđeni odgovarajući uslovi za dovod vazduha i odvod dimnih gasova.

Isto upozorenje ima smisla i za domaćinstva u Srbiji u kojima se i dalje koriste ovakvi bojleri.

Kakve veze imaju aspirator i bojler?

Ključ je u vazduhu.

Atmosferski gasni bojler je stariji tip uređaja koji vazduh potreban za sagorevanje uzima direktno iz prostorije u kojoj se nalazi. Dimni gasovi zatim bi trebalo prirodnom vučom da odlaze kroz dimnjak.

A onda uključite aspirator.

Jak kuhinjski aspirator izvlači veliku količinu vazduha iz stana. Ako su pritom vrata i prozori dobro zatvoreni, posebno ako je ugrađena nova PVC stolarija, u prostoriji može da nastane podpritisak.

Najjednostavnije rečeno – aspirator izvlači vazduh, a spolja ne dolazi dovoljno novog.

Tada može biti poremećena prirodna vuča dimnjaka. Umesto da produkti sagorevanja odlaze napolje, deo njih može da se vrati u prostoriju.

Sličan problem može napraviti i snažan ventilator u kupatilu.

To ne znači da će se svaki put kada uključite aspirator dogoditi trovanje. Rizik zavisi od vrste bojlera, ventilacije, dimnjaka, veličine prostora i samog sistema. Ali upravo zato kombinaciju ne treba olako shvatati.

Najopasniji deo je što čovek ništa ne oseća

Ugljen-monoksid s razlogom zovu „tihim ubicom“. Nema boju, miris ni ukus, pa čovek može da bude izložen a da u početku uopšte ne shvati šta se događa.

Nastaje prilikom nepotpunog sagorevanja goriva, a problem mogu napraviti neispravni ili loše održavani gasni bojleri i kotlovi, peći na drva i ugalj, kamini i drugi uređaji koji sagorevaju gorivo. Posebno su rizični zatvoreni i slabo provetreni prostori.

Prvi simptomi mogu biti toliko neodređeni da ih ljudi pripišu umoru ili početku gripa: glavobolja, vrtoglavica, slabost, mučnina, povraćanje i zbunjenost. Kod većeg izlaganja mogu se javiti otežano disanje, bol u grudima, gubitak svesti, a teško trovanje može biti smrtonosno.

Jedan detalj može biti posebno sumnjiv: ukućanima je loše dok su u stanu, a simptomi se smanjuju kada izađu napolje.

Nova PVC stolarija jeste dobra, ali menja jednu važnu stvar

Stariji stanovi često su imali prozore kroz koje je, hteli mi to ili ne, stalno ulazila određena količina vazduha.

Nova kvalitetna PVC i aluminijumska stolarija mnogo bolje zaptiva prostor.

To je odlično za račune za grejanje, ali u prostoriji sa uređajem koji za sagorevanje koristi vazduh iz stana mora da postoji odgovarajući dovod svežeg vazduha.

Zato nije dobra ideja zatvarati ili prekrivati ventilacione otvore jer „vuče hladno“.

Još je opasnije improvizovati oko dimnjaka i bojlera.

Ako niste sigurni kakav gasni bojler imate i da li u njegovoj blizini sme istovremeno da radi aspirator ili ventilator, to treba da proveri stručno lice.

Pre zime proverite ove stvari

Bojler bi trebalo redovno da pregleda ovlašćeni serviser, a dimnjak i dimovodni sistem treba da budu prohodni i ispravni. Ventilacioni otvori ne smeju da budu zapušeni nameštajem, papirom ili zatvoreni zbog hladnoće.

Posebno obratite pažnju ako ste tokom godine menjali prozore, ugrađivali snažniji kuhinjski aspirator ili novi ventilator. Ono što je godinama funkcionisalo u stanu sa starom stolarijom ne mora imati iste uslove nakon renoviranja.

Detektor ugljen-monoksida može biti veoma korisna dodatna zaštita, ali nije zamena za servis, ispravnu ventilaciju i dobar dimnjak.

Šta uraditi ako posumnjate na ugljen-monoksid?

Ako se nekoliko osoba u kući odjednom požali na glavobolju, vrtoglavicu, mučninu ili izrazitu slabost, posebno dok radi uređaj za grejanje ili gasni bojler, nemojte čekati da vidite da li će proći.

Ako to možete da uradite bez zadržavanja u prostoru, isključite sumnjivi uređaj, otvorite vrata i prozore i odmah izađite na svež vazduh. Osoba koja ima simptome treba da potraži medicinsku pomoć, a kod otežanog disanja, zbunjenosti ili gubitka svesti potrebno je pozvati hitnu službu.

U objekat se ne treba vraćati i ponovo uključivati uređaj dok stručna osoba ne proveri šta se dogodilo.

I upravo zato ovu proveru vredi uraditi sada, pre nego što zima zatvori sve prozore.

Jer kod ugljen-monoksida najveći problem nije ono što primetite – već ono što ne možete ni da vidite ni da osetite.